Sustav željezničkog prometa sastoji se od mnogih elemenata, a ti elementi su međusobno ovisni. Bez odgovarajućeg sustava vlakovi ne mogu glatko prometovati.
Prvo, tu je geografsko okruženje duž željezničke pruge.
Drugo, koja je svrha sustava: putnički ili teretni? Ako su putnici, potrebno je razmotriti jesu li putnici putnici na posao ili na srednje- do-duge udaljenosti.
Nakon što se razjasne potrebe, mora se odlučiti o vrsti željeznice koja će se graditi: laka željeznica, teška željeznica ili -brza željeznica. Tu su i jednotračne pruge, sustavi-gumiranih tračnica i maglev željeznice, budući da ove linije također koriste tračni-navođene vlakove. Mnogi veliki gradovi sada imaju sustave gradskog željezničkog prijevoza ili tramvaja.
Nakon odluke o vrsti pruge potrebno je pažljivo odabrati širinu kolosijeka.
Što se tiče snage vlakova, davna vremena su koristili konje, kasnije paru, a zatim električnu energiju, što je zahtijevalo sustave elektrifikacije. To dovodi do različitih metoda napajanja vlakova. Najčešći su nadzemni kabeli i napajanje temeljeno-na tračnicama.
Konačno, broj staza mora se odrediti na temelju količine prometa. Ako je obujam prometa mali, može se izgraditi samo jedan kolosijek, ali mora postojati prolazna površina kako bi više od jednog vlaka moglo koristiti ovu željeznicu. Ako je promet velik, mogu se postaviti dvostruki ili čak više kolosijeka. Neke prometne dionice čak imaju osam paralelnih tračnica, s četiri kolosijeka u svakom smjeru.
